Sjedište: Ilica 272, 10000 Zagreb - tel.: +385 (0)1 370 40 40 - fax: +385 (0)1 370 53 56 - e-mail: info@trio-projekt.hr

Trio-projekt d.o.o., za projektiranje, građenje i nadzor

Što je Pasivna kuća ?

Vrlo visoki stambeni komfor uz ekstremno niske energetske troškove – U pasivnoj kući tijekom cijele godine vlada ugodna i zdrava klima, i to bez konvencionalnog sustava grijanja ili klima uređaja.
Kako sama riječ kaže, pasivna kuća se uistinu "grije" i "hladi" pasivno.

U današnje vrijeme trajni porast cijena energenata i sveukupnih energetskih troškova (za rasvjetu, hladenje, grijanje i sl.) može se u velikoj mjeri smanjiti i izbjeći energetski učinkovitom gradnjom koja je ujedno ekološki prihvatljiva te doprinosi zaštiti okoliša i održivom razvitku. Održivi razvoj nije samo pojam iz stručne literature, već je postao sastavnim dijelom europskih zakonskih standarda kao i način života njenih građana.

Mnogi mješaju pojam „Pasivne kuće“ s „Niskoenergetskom kućom“(NEK) razlika je u tome što je kod niskoenergetske kuće postignut standard za gradnju i niskoenergetska kuća je ona koja troši maximalno 7 litara loživog ulja, ili 7m³ plina po m² stambene površine gradnje.

Pasivna kuća je zgrada u kojoj se bez aktivnog sustava grijanja ili klimatizacije postiže ugodna temperatura prostora u zimskom kao i u ljetnom razdoblju. Ovakav model gradnje omogućava visoki stupanj stambenog komfora uz potrošnju energie za zagrijavanje koja je manja od 15 kWh/(m²a) i uz zadovoljene primarnih energetskih potreba uključujući toplu vodu i struju u kućanstvu uz potrošnju ispod 120 kWh/(m²a).

Realizacija pasivne kuće postavlja visoke zahtjeve na kvalitetu primijenjenih komponenata građevine. Svi vanjski elementi zgrade, izuzev ostakljenih površina, trebaju biti tako dobro toplinski izolirani da koeficijent prolaza topline U (prije k) ne bude veći od 0,15W/(m²K). Koncept kuće, položaj, izolacije i njihovi proračuni moraju zadovoljavati visokim standardima i potrebno je dobiti gotovo hermetički zatvoren prostor unutar kuće jer bi u protivnom dragocjena toplina mogla izaći kroz fuge, spojeve i razne otvore.

Važna je i ispravna orjentacija u odnosu na strane svijeta. Velike prozorske površine (koeficijent toplinske izolacije kod prozora, uključujući ovdje i prozorske okvire ne smije prelaziti U - vrijednost od 0,70 W/(m²K), na južnoj strani ne smiju biti zasjenjene kako bi pasivni solarni dobici bili optimalni i prozori tako doprinosili toplinskoj stabilnosti kuće.
Najmanji otklon u odnosu prema jugu omogućuje najvećne iskorištavanje zimskoga sunčeva zračenja prozorima, a ljeti sprječava pregrijavaje prostorija uzrokovano osunčavanjem sa zapadne strane u poslijepodnevim satima. Visokoefektivno vraćanje topline u sustavu provjetravanja s iskorištavanjem većim od 75 posto postiže se pri niskoj potrošnji energije.

U pasivnim kućama mora biti spriječena nekotrolirana izmjena vanjskog i unutarnjeg zraka. Vanjske konstrukcije trebaju obezbijediti potpunu zaptivenost tako da zajedno formiraju neku vrstu vjetronepropusnog plasta. Spojevi svih konstruktivnih elemenata i prodori instalacijskih vodova moraju biti perfektno i brižljivo izvedeni kako bi se ostvario potreban nivo vjetronepropusnosti. Ovako kvalitetno izvedenim konstrukcijama se ne izbjegava samo pojava propuha i time gubljenje energije, nego se zbog reduciranog unosa vlage u konstrukcije, znatno smanjuje mogucnost nastanka ostećenja na kostruktivnim elementima zgrade. Samim ispunjavanjem navedenih uvjeta nije učinjeno dovoljno da bi se jedna zgrada mogla nazvati pasivnom kućom. Projektiranje i izvođenje pasivne kuće za graditelje je mnogo kompleksniji zadatak od projektiranja i izvođenja veličinom i funkcijom istovjetne tradicionalne zgrade. Naizmjenično usklađivanje pojedinih komponenata nužno zahtjeva integralno projektiranje kojim se može dostići standard pasivne kuće.

Za razliku od svih ostalih građevnih knstrukcija, pasivnu kuću ne možete oblikovati pregradnjom i polagodbom klasične kuće. Uz specifičan raspored prostorija, gdje su one najtoplije izložene najvećem osunčanju, kuća ima i poseban sustav prozračivanja.
Za opskrbu svježim zrakom brine se sustav kontrolirane ventilacije koji putem izmjene topline, gdje izlazni iIi potrošeni zrak iz unutrašnjosti na višoj temperaturi može prenijeti i do 90% svoje topline na ulazni zrak. Drugim riječima, ako je zrak u prostoriji iznosi 20° Celzijevih, a temperatura u okolišu iznosi nula stupnjeva, temperature ulaznog zraka se može podignuti i na 16° Celzijevih. Proces je u ljetnim mjesecima obrnut, tako da izlazni zrak preuzima toplinu ulaznog zraka, odrzavajući ugodne temperature u prostorijama bez potrebe za klima-uređaje.

Što se tiče izolacije pasivne kuće, njena debljina bi trebala iznositi od 25 do 40 cm poduprta ugradnjom prozora s trostrukim ostakljenjem i vratima koje zadržavaju toplinsku energiju može se postići da značajan dio topline ostane u kući. Da li je zadovoljan standard pasivne kuće provjerava se „Blower - Door – Test“ om. Gubitak zraka kroz nekontrolirane fuge na testu s podlakom i nadlakom od 50 paskala ne smije prolaziti 0,6 volumena objekta na sat.

Za razliku od konvencionalnih objekata u pasivnoj je kući znatnije izražena emisija topline koju produciraju „unutarnji izvori“ (svaki čovjek „zagrijava“ prostor oko sebe snagom od 80 wati). Evo jedan primjer iz Prakse: Dugogodišnja su mjerenja u prvoj pasivnoj kući u njemačkom gradu Darmstadt-Kranichsteinu neosporno potvrdila: potrebe za dogrijavanje unutrašnjosti bile su neznatne čak i tijekom oštrih zimskih mjeseci 1996/1997 kad je dnevna prosječna temperature padala i do -14° C; concept ove pasivne kuće tako je dobro napravljen i konstruiran da se prostor od 20 m² moglo sasvim ugodno ugrijati i pomoću dvije standardne žarulje od 75W (unutarnji izvor topline). Dnevna temperature zraka u unutrašnjosti konstatno je iznosila preko 20°C.

Što se tiče više investicije od oko 12% ukupne cijene pasivne za razliku od niskoenergetske kuće, se može reći da je gradnja pasivne kuće isplativija jer, dugoročno gledano ušteda energije kao i ekološki aspekti čine je neusporedivo znatno boljim i prihvatljivim rješenjem gradnje za budućnost.